Elektroencefalografija (EEG)

Sinonimi u širem smislu

Elektroencefalografija, elektroencefalogram, (ge) mjerenje moždanih valova, mjerenje moždanih valova

Engleski: elektroencefalografija

Upotreba u medicini

EEG je važna mjera koja se često koristi kod ispitivanja u neurologiji.

Izražajnost

Pomoću elektroencefalografija (EEG) u osnovi mogu dati izjave o osnovnoj električnoj aktivnosti čovjeka Mozakputem prostorno ograničenih moždanih aktivnosti (Fokalni nalazi) i konvulzivne aktivnosti (epilepsija) biti pogođen. Za određene sumnjive dijagnoze (npr. Epilepsiju) elektroencefalografija je apsolutno indicirana kao dijagnostička metoda. Međutim, neupadljivi elektroencefalogram nije jamstvo da će se isključiti specifična sumnja na dijagnozu. Daljnje pojašnjenje je, dakle, često moderno postupci slikovnog snimanja (Snimanje magnetskom rezonancom glave , Računalna tomografija) koristi se. Međutim, "normalni" elektroencefalogram može pružiti važne informacije za neurološku dijagnostiku. Na moždanu smrt (Nulta linija) elektroencefalogram ne pokazuje više električnu aktivnost najmanje trideset minuta, što predstavlja nepovratan (nepovratan) gubitak moždane funkcije. Također možete koristiti elektroencefalografiju Ne Izjave se daju o osobinama ličnosti, karakteru ili inteligenciji pacijenta.

Općenito

Uz pomoć elektroencefalografije, bioelektrična aktivnost mozga može se registrirati pomoću elektroencefalograma (poznatog i kao EEG ili trenutna slika mozga). U neurologiji, elektroencefalografija je dijagnoza neinvazivna (ne prodire u tijelo) Postupak koji je bezbolan i bezopasan za pacijenta. Za snimanje elektroencefalograma potrebno je između 20-30 minuta.

Pozadina i priprema elektroencefalografije

Pripremite se za elektroencefalografiju

Ljudski mozak se neprestano aktivira. To se događa i u budnom i u stanju spavanja. Ta se aktivnost ogleda u električno pražnjenje velike nakupine živčanih stanica na površini mozga, koje su nastale elektroencefalografijom (EEG) može se mjeriti pomoću Površina glave (Vlasište) na propisanim točkama odvodnje elektrode (tanke metalne ploče) pričvršćene pomoću kojih su prirodne fluktuacije napona neuroni zabilježeno u mozgu. Većina elektroda je samoljepljiva ili su već pričvršćena u prikladnu kapu koju pacijent stavlja preko glave (poput kape za plivanje).
Pod elektrodama se obično nalazi kontaktna pasta koja osigurava bolji kontakt između površine glave i elektrode. Ponekad će biti potrebno pročistiti vlasište na određenim područjima kako bi se poboljšala kvaliteta raspršivanja. Obično se radi na rutinskoj osnovi EEG pregled određeni broj elektroda pričvršćen je na površinu glave. Elektrode su na kablu pojačalo spojen, koji prima i pojačava bioelektrične signale mozga. Ti se signali tada snimaju ili na papir ili pomoću računala.

Tečaj elektroencefalografije

Tečaj elektroencefalografije

Nakon spajanja elektroda (otprilike 10 min), od pacijenta se traži da ostane miran i na taj način ga koristi oči zatvoriti ili otvoriti (Spontani EEG). Uz to, kod određenih sumnjivih dijagnoza preporučljivo je obaviti elektroencefalogram dok je budan (Dugotrajni EEG, 24 h) ili dok spavate (EEG spavanja) izvesti.
Ponekad je možda potrebno da pacijent bude istodobno izložen osjetilnim (vidni = podražaji preko očiju, slušni = podražaji preko ušiju, taktilni = podražaji preko kože) ili motoričkim (podražajima putem pokreta) istodobno. Ovim se provjerava obrada podražaja u mozgu (Izabrani potencijali (EP), potencijali u vezi s događajima).
Elektroencefalografija se koristi za utvrđivanje sumnje na epilepsiju Metode izazivanja (duboko disanje, primjena jarkih bljeskova svjetlosti, nedostatak sna, lijekovi). Ove provokacijske metode vode npr. povećanju sklonosti konvulzijama koje su karakteristične za epilepsiju. To je potrebno ako se sumnja na epilepsiju, jer je elektroencefalogram između napadaja često normalan.

indikacije

EEG pregled (elektroencefalografija) provodi se posebno ako su prisutne sljedeće sumnjive dijagnoze:

  • Epilepsija epilepsije
  • Encefalitis (Upala mozga)
  • Metaboličke bolesti
  • Oštećenje mozga
  • Proces raspada mozga (Creutzfeld-Jakob)
  • Poremećaji / bolesti spavanja
  • Oslabljena svijest (koma)
  • Smrt mozga

Molimo pročitajte i našu stranicu Dijagnoza epilepsije.

Rizici, komplikacije, poremećaji

Suprotno raširenoj pretpostavci da se pacijent „napaja“ energijom tijekom elektroencefalografije, mora se naglasiti da ovim postupkom samo slabe potencijalne fluktuacije živčanih stanica u mozgu dovode do EEG uređaja, ali bez struje iz uređaja do elektroda , Postupak elektroencefalografije je stoga bez rizika i nuspojave nisu poznate.
Tijekom snimanja elektroencefalograma, npr. po obilno znojenje ili snažni pokreti znače da se elektroencefalogram ne može koristiti.
Korisno za dobru izvedbu elektroencefalograma (EEG) također se peru dlaka, jer masnoća na vlasištu može pogoršati prijenos između glave glave i elektrode.

procjena

Uz pomoć elektroencefalografije (EEG) stvara se elektroencefalogram na kojem se bilježi tijek i snaga bioelektrične aktivnosti mozga. Ovaj elektroencefalogram sadrži valove koji se procjenjuju prema određenim frekvencijskim uzorcima (frekvencijski pojasevi), amplitudnim obrascima, lokalnim obrascima aktivnosti i njihovoj učestalosti pojavljivanja. Općenito govoreći, smatra se koje su krivulje prisutne, koliko su brze, jesu li deformirane i imaju li krivulje određene obrasce.

Za vrednovanje se mogu koristiti i posebni računalno podržani procesi (npr. Spektralna analiza). Frekvencijski pojasi, koji se obično mogu podijeliti u četiri kategorije, posebno su bogati informacijama tijekom evaluacije:

Delta valovi

Frekvencije od 0,5 do 3 Hz: Taj se frekvencijski pojas može promatrati osobito u dubokom snu, a karakteriziraju ga spora i velika amplituda u elektroencefalogramu.

Theta valovi

Frekvencija od 4 do 7 Hz: Te se frekvencije javljaju tijekom dubokog opuštanja ili dok zaspite. Spori theta valovi su normalni kod djece i adolescenata. Kod budne odrasle osobe trajnu pojavu teta valova (pa i delta valove) treba procijeniti kao zapažen nalaz.

Alfa valovi

Frekvencije između 8 i 13 Hz: Te frekvencije predstavljaju osnovni ritam bioloelektrične aktivnosti mozga i pojavljuju se u elektroencefalogramu kada su pacijentove oči zatvorene, a pacijent u stanju mirovanja.

Beta valovi

Frekvencije od 14 do 30 Hz: Taj se frekvencijski pojas pokazuje kada se javljaju osjetni podražaji (tj. U normalnom budnom stanju) ili kada mentalna napetost.