Tjelesna cirkulacija
definicija
Cirkulacijski sustav opisuje sustav u kojem se krv pumpa iz srca u tijelo, a zatim vraća ovdje.
Nasuprot tome je i plućna cirkulacija mali ciklus nazvana, u kojoj se krv siromašna kisikom transportira iz srca u pluća, ovdje se obogaćuje kisikom i teče natrag u srce.
Struktura tjelesne cirkulacije
Cirkulacijski sustav uključuje srce i sve žile kojima krv prolazi tijelom.
Cirkulacija tijela započinje u srcu, u lijevoj komori srca. Iz toga se krv izbacuje u glavnu arteriju (aortu). Aorta teče od srca laganim lukom prema dolje, potpuno kroz cijelo trupce. Brojne druge arterije grane se od aorte. Od njih se pak grane daljnje arterije koje se dalje dijele na arteriole i na kraju na kapilare.
Kapilare su najmanje posude u cirkulaciji tijela. Tu se odvija razmjena kisika i hranjivih sastojaka zauzvrat za metaboličke krajnje proizvode kao što je ugljični dioksid između krvi i odgovarajuće opskrbljenog organa.
Prikaz cirkulacije krvi
Ljudska cirkulacija krvi
A - plućna cirkulacija
(mali ciklus)
Desno HK> Pluća>
Lijevi HK
B - cirkulacija tijela
(veliki ciklus)
Lijevo HK> Aorta> Tijelo
crvena - kisikova krv
plava - deoksigenirana krv
- Vrat na vratu -
Brahiocefalna vena - Vrhunska šuplja vena -
Superiorna šuplja vena - Desni atrij -
Atrium dextrum - Desna klijetka -
Ventriculus dexter - Desna pluća -
Pulmodexter - Donja šuplja vena -
Inferiorna šuplja vena - Zajednička zdjelična vena -
Vena illiaca commonis - Arterija ključne kosti -
Subklavijska arterija - Luk aorte - Arcus aortae
- Lijevi atrij -
Atrium sinistrum - Lijeva klijetka -
Ventriculus sinister - Lijevo pluće -
Pulmo zlokobno - Trbušna aorta -
Trbušna aorta - Femoralna arterija -
Femoralna arterija
HK = komora
Pregled svih slika Dr-Gumperta možete pronaći na: medicinske ilustracije
Aorta završava u Područje zdjelice u dvije velike Arterije zdjelice (Uobičajene ilijačne arterije) na. Iz ove dvije zdjelične arterije zauzvrat se granaju daljnje arterije, arteriole i kapilare koje su potrebne za opskrbu donjih ekstremiteta, tj. noge i Stopala, odgovorni su.
Na izlazu iz aorte iz lijeve komore srca, aorta opisuje luk, tzv. Arcus aortae. Između ostalog, iz ovog luka potječu važne arterije koje se koriste za opskrbu gornjeg ekstremiteta (ruke i noge) a glava će se dalje dijeliti na arterije, arteriole i kapilare.
Da bi se krv mogla vratiti u srce nakon opskrbe organa i drugih struktura, kapilare se otvaraju u Venules. Te se venule zatim kombiniraju i tvore veće Vene. Te se žile na kraju sve slijevaju u velika šuplja vena (Šuplja vena).
Ova velika šuplja vena može se podijeliti na dva područja, gornju i donju šuplju venu. The donja velika šuplja vena (Donja šuplja vena) proizlazi iz ušća dviju velikih vena iz lumbalnog područja (Zajedničke ilijačne vene) i uzima brojne ostale vene iz područja zdjelice i trbuha, dakle sva krv s područja ispod Dijafragma na.
The superiorna velika šuplja vena (Superiorna šuplja vena) odgovoran je za područje iznad dijafragme. Tako sadrži krv koja Ruke i glava teče natrag u srce i proizlazi iz ušća dviju većih žila, desne i lijeve Brahiocefalna vena.
Obje velike šuplje vene ulijevaju se odozdo ili odozgo desni atrij srca.
Srce
Srce je mišićni šuplji organ i predstavlja središte tjelesne cirkulacije, a osigurava izbacivanje krvi u glavnu arteriju te se stoga pumpa kroz cijelo tijelo.
Srce se sastoji od lijeve i desne pretkomore te lijeve i desne klijetke.
Iz lijeve klijetke, mišićno jače komore, krv se izbacuje u glavnu arteriju.
Kad se krv iz krvožilnog sustava vrati u srce, krv prvo teče u desni pretkomor. Odavde krv teče u desnu klijetku. Krv teče iz desne klijetke kroz malu cirkulaciju, plućnu cirkulaciju, do pluća, gdje je obogaćena kisikom.
Kad se krv vrati iz pluća u srce, prvo teče u lijevi pretkomor, a odatle u lijevu komoru.
Tu ponovno počinje cirkulacija tijela.
Plovila
Posude čine glavni dio tjelesne cirkulacije. Razlikuju se žile koje otječu iz srca i tako dovode krv u organe i posude koje se vraćaju u srce i tako vraćaju krv u srce, a time i u pluća za oksigenaciju.
Posude koje otječu iz srca (obično su prikazani crvenom bojom za krv bogatu kisikom) su aorta, arterije i arteriole. Obično su uključeni i kapilari.
Posude koje vode natrag do srca su venule i vene. Oni su obično prikazani plavom bojom za krv s niskim udjelom kisika.
fiziologija
Postoje razne komponente koje podržavaju funkcioniranje tjelesne cirkulacije.
Prvo, ovo je Zapanjujuća snaga srca. Jer srce ugovor, pa se mišićno tkivo srca može kontrahirati, sa svakim otkucajem srca uzima se dovoljan volumen krvi u aorta dato i to krv u Plovila ispumpano dalje. Taj se proces može vidjeti kao puls na raznim mjestima, poput zgloba Radijalne arterije i ulnaris također tipke.
Sljedeće mora biti Elastičnost krvnih žila biti osiguran. Ova elastičnost znači da se žile pomiču s volumenom krvi Pasivno se širite i ponovno skupljajte. Ovo je posebno za njih Funkcija zračnog broda važan za aortu.
Windkesselova funkcija opisuje pojavu da nakon otkucaja srca krv ulazi u aorta se pumpa. Zbog toga se aorta širi kako bi mogla primiti izbačenu krv. Jednom kada se srce opusti, aorta se također opusti i spremnik krvi se odvodi dalje od srca. Ovo također kompenzira veliku razliku tlaka koja postoji između Sistola (Napetost i iskašljavanje srca) i dijastola (Faza opuštanja i punjenja srca) nastaje između srca i aorte.
Elastičnost je jednako važna u sva ostala plovila ljudskog tijela. Oni također moraju biti u mogućnosti proširiti ili ugovoriti. Tako to može biti na primjer prilagoditi vanjskim uvjetima. To uključuje i same brodove uska ako nema dovoljno volumena kako ne bi dopustio da donji volumen krvi tone u periferiju, npr. u žilama nogu.
Plućna cirkulacija
Plućna cirkulacija poznata je i kao cirkulacija malog tijela. Njegova glavna funkcija je obogaćivanje krvi kisikom (O2) i oslobađanje štetnog ugljičnog dioksida (CO2).
Plućna cirkulacija započinje u desnom atriju srca (atrium dextrum), koji preko trikuspidalnog ventila (valva atrioventricularis dextra) vodi u desnu komoru (ventriculus dexter). Venska krv koja dolazi s oboda tijela pumpa se kroz plućne arterije (arteria pulmonalis) u dva pluća. Izmjena plinova odvija se u kapilarama obogaćivanjem krvi kisikom (O2) i istodobno oslobađanjem ugljičnog dioksida (CO2). Krv je sada arterijska i transportira se u lijevi pretkomor kroz četiri plućne vene (plućne vene), odakle ulazi u lijevu glavnu komoru. Tu slijedi velika tjelesna cirkulacija koja opskrbljuje cijelo tijelo krvlju bogatom kisikom.
Koja je razlika između velikog i malog kruga?
Mali i veliki tjelesni krugovi nose krv u našem tijelu, ali imaju različite funkcije.
Velika cirkulacija tijela započinje u lijevoj komori (ventriculus sinister). Arterijska krv koja je obogaćena kisikom (O2) pumpa se u tijelo preko aorte. Ova krv opskrbljuje najrazličitija područja, poput naših organa, mozga i svih mišića. Iz tog razloga postoji visok pritisak (približno 120 mmHg) u cirkulaciji velikog tijela, jer krv mora prevladati veliku udaljenost. Korištena venska krv sada sadrži malo kisika i puno ugljičnog dioksida (CO2).
Preko gornje i donje šuplje vene (vena cava superior / inferior) vraća se u desno srce, gdje se povezuje mala cirkulacija (koja se naziva i plućna cirkulacija). Polazeći od desne pretkomore (dexter atrium) preko desne komore (dexter ventricle), krv dolazi do pluća, gdje se odvija izmjena plinova. Tu se oslobađa ugljični dioksid i apsorbira kisik, tako da se arterijska krv plućnim venama vraća u lijevo srce. Odavde ponovno započinje veliki tjelesni ciklus. U plućnoj cirkulaciji nije riječ o opskrbi tkiva kisikom, već isključivo o izmjeni plinova, tako da su ovdje dovoljni niski tlakovi (približno 15 mmHg).
Sažetak
Cirkulacija tijela opisuje sustav koji to osigurava svi dijelovi i organi tijela opskrbljeni su s dovoljno krvi, a time i hranjivim tvarima i kisikom. Relevantne bolesti koje narušavaju dobro funkcioniranje tjelesne cirkulacije sve su patologije koje smanjuju funkciju žila ili srca. Na primjer, a kalcifikacija a time i sužavanje arterija (Arterijska stenoza) ili smanjeni rad srca (Zastoj srca) otežavaju pravilno funkcioniranje tijela.
