Rehabilitacija i profilaksa nakon srčanog udara

rehabilitacija

Rehabilitacija nakon jedne Srčani udar odvija se u 3 faze:

• Akutna bolnica
  Pacijenta se svakodnevno nadgleda u jedinici intenzivne njege i koronarne angiografije (rendgenski snimak Koronarne arterije). U bolnici se pacijent mobilizira u ranoj fazi i fizioterapeut daje uputu da aktivno vježba. Trajanje boravka u bolnici iznosi oko 7-14 dana s nekompliciranim tijekovima srčanog udara.

• Nadaljnje liječenje
  Tijekom ove faze pacijent će se dalje zbrinjavati u rehabilitacijskoj klinici ili ambulanti. Uz elemente terapije kao što su trening pokreta, zdravstvena edukacija i testiranje pacijentovog stanja na stres, provodi se i trening da bi se smanjio strah od novog srčanog udara. Pacijenti često povezuju fizičku aktivnost s događajima srčanog udara, što dovodi do izbjegavanja sporta i tjelesnog vježbanja. Međutim, takvo je pasivno ponašanje povezano s većim rizikom od ponovnog infarkta.
  Pacijent je također spreman za povratak na posao.
• Reintegracija u svakodnevni i profesionalni život, daljnja ambulantna skrb
  Nakon srčanog udara i izvršenih mjera rehabilitacije u rehabilitacijskoj klinici ili terapijskom centru pacijenti se reintegriraju u svoj profesionalni i svakodnevni život, tj. rade svoj posao i svakodnevne poslove kao i prije srčanog udara. Naučene mjere za smanjenje rizika od CHD (koronarna bolest srca / koronarna arterija) i infarkta miokarda, npr. Promjena prehrane i izbjegavanje nikotina treba koristiti u svakodnevnom životu.

Profilaksa nakon infarkta miokarda

Sekundarna profilaksa daljnji je korak u njezi nakon srčanog udara: Ciljane preventivne mjere namijenjene su sprječavanju ili zaustavljanju napredovanja i pogoršanja bolesti koronarne arterije (CHD) uklanjanjem čimbenika rizika za srčani udar.

Oni uključuju prilagođavanje šećera u krvi (dijabetes melitus) i krvnog tlaka (snižavanje visokog krvnog tlaka), suzdržavanje od nikotina, smanjenje tjelesne težine, normalizaciju razine masti i kolesterola u krvi te redovite tjelesne aktivnosti.
Pacijent treba redovito jesti hranu s malo masti i visokim vlaknima

• voće
• povrće
• Ribe i
• nezasićene masne kiseline (npr. u maslinovom ulju)

konzumirati. Preporučuje se sudjelovanje u programu srčane sportske / koronarne sportske skupine. Kao dio srčanih sportova, bolesnikov trening izdržljivosti prilagođen je njihovoj individualnoj otpornosti. Pacijenti vježbaju 3 do 7 puta tjedno 15-60 minuta pri 40-60% svoje maksimalne tjelesne sposobnosti.

Ako ste fizički aktivni, smanjujete rizik od drugog srčanog udara.

Izbjegavanje stresa, bijesa i pretjeranog napora, kao i učenje vježbi opuštanja, promoviraju dobrobit pacijenta sa srčanim udarom.

Kao dio sekundarne profilakse koriste se lijekovi koji poboljšavaju prognozu u slučaju srčanog udara smanjujući pacijentov rizik od smrti.

Pročitajte više o temi: Spriječiti srčani udar

To uključuje sljedeće skupine:

• Beta blokatori (za učinak vidi Terapijski srčani udar
  (Djelatna tvar, npr. Metoprolol, pripravak, npr. Beloc®)
• Inhibitori agregacije trombocita, (Djelatna tvar, npr. Acetilsalicilna kiselina, pripravak npr. aspirin®)
• Lijekovi za snižavanje kolesterola (Statini), (aktivni sastojak npr. Simvastatin, pripravak npr. Simvahexal ®)
  Ovi lijekovi inhibiraju stvaranje kolesterola i djeluju na snižavanje LDL ("lošeg / štetnog" kolesterola) i povećanje HDL kolesterola ("dobrog" kolesterola) u krvi.
• ACE inhibitori
  (Aktivni sastojak npr. kaptopril, Priprema npr. Lopirin ®)
  Usporavaju proces remodeliranja nakon srčanog udara. Srce je popušteno i snižen je krvni tlak.

Nastaju u post-infarktnoj fazi, tj. vrijeme nakon srčanog udara, Srčane aritmije dalje, to se može učiniti s antiaritmicima amiodaron (Npr Cordarex®) ili Sotolol (npr. Darob®) može se spriječiti. Ako se srčane aritmije ne mogu liječiti medicinskom, konzervativnom terapijom, postavljanje (implantacija) pejsmejkera s integriranom funkcijom defibrilatora za ventrikularnu fibrilaciju (ICD) mogući je terapeutski korak.

Defibillator može s ventrikularnom fibrilacijom, što a Srčani zastoj isto je, jer se više ne odvija uredna srčana radnja, električno uništavanje srca završava i ponovnim pokretanjem ponovo uspostavlja se normalan ritam. U tu svrhu dovodi se do strujnog udara u srce.