Bubrežni hormoni
Uključite hormone napravljene u bubrezima
- Kalcitriol
- eritropoetin
Stvaranje eritropoetina
Ovaj hormon glikoproteina kao Bubrežni hormon postaje kod odraslih 90% u bubreg i u maloj mjeri u jetra kao i u mozak kod fetusa se hormon uglavnom proizvodi u jetri.
U bubregu su stanice krvnih žila (kapilare, endotelne stanice) odgovorne za proizvodnju. Počnete sintetizirati eritropoetin nakon što prođete kroz Faktor HIF-1 (Faktor 1 induciran hipoksijom) bili su potaknuti.
Ovaj faktor izravno ovisi o tlaku kisika. Ako je tlak nizak, stabilnost HIF-1 i stoga eritropoetinMeđutim, formiranje, pri visokom tlaku, HIF-1 pokazuje nestabilnost pri čemu se smanjuje sinteza hormona. S obzirom na sintezu hormona, HIF-1 djeluje kao faktor transkripcije.
Transkripcijom ovih hormona bubrega razumije se prijevod Struktura gena (DNS = Deoksiribonukleinska kiselina) u proteinima, u ovom slučaju u hormonu eritropoetinu. HIF-1 se sastoji od dvije različite podjedinice (alfa, beta). Prvo, kada postoji nedostatak kisika, alfa podjedinica HIF-1 migrira u stanično jezgro i tamo se veže za beta podjedinicu. Kompletni HIF-1 veže se nakon dodavanja dva daljnja faktora (CREB, p300) na odgovarajući dio genoma (DNA), gdje se nalaze podaci o strukturi hormona eritropoetina. Zbog svog vezanja, HIF-1 omogućava čitanje informacija i pretvaranje u proteinsku strukturu. Ovako se u konačnici stvara hormon.
Receptori hormona eritropoetina više su nezreli na površini crvene krvne stanice (eritroblasta), koji se nalazi u Koštana srž nalaze se.
Ilustracija bubrega
- Bubrežni korteks - Bubrežni korteks
- Bubrežna medula (formirana od strane
Bubrežne piramide) -
Medulla renalis - Bubrežni zaljev (sa masnoćom za punjenje) -
Bubrežni sinus - Calyx - Calix renalis
- Bubrežna zdjelica - Pelvis renalis
- Ureter - Ureter
- Vlakna kapsula - Capsula fibrosa
- Stupac bubrega - Columna renalis
- Bubrežna arterija - A. renalis
- Bubrežna vena - V. renalis
- Bubrežna papila
(Savjet bubrežne piramide) -
Bubrežna papila - Nadbubrežne žlijezde -
Glandula suprarenalis - Masna kapsula - Kapsula adiposa
Pregled svih Dr-Gumpert slika možete pronaći na: medicinske ilustracije
Regulacija eritropoetina
Hormon se proizvodi ovisno o opskrbi kisikom u krvi. Ako je malo kisika (hipoksija), dolazi do oslobađanja eritropoetina, što potiče eritroblaste na sazrijevanje. Tako je dostupno više crvenih krvnih zrnaca kao nosača kisika u krvi i suzbijaju hipoksiju povećanim transportom kisika. Ako, međutim, ima dovoljno kisika, ne stvara se eritropoetin i ne povećava se broj crvenih krvnih stanica (negativne povratne informacije). Sveukupno, crvene krvne stanice predstavljaju marker za zasićenost krvi kisikom, jer vežu kisik uz pomoć hemoglobina koji sadrže i prenose ga u različita tkiva krvotokom.
Učinak eritropoetina
eritropoetin bubrezi i jetra reguliraju razinu kisika u krvi. Naime, ovaj hormon djeluje na transport kisika u krvi uzrokujući razmnožavanje i sazrijevanje bakterija crvene krvne stanice (eritrociti) koji prevoze kisik u krvi. Eritropoetin koji u mozak nalazi se samo u krvnim žilama mozga, jer je zbog tzv Krvno-moždana barijera ne mogu napustiti ovu sobu. Njegova funkcija nije u potpunosti shvaćena, a vjeruje se da štiti živčane stanice od oštećenja kad postoji nedostatak kisika (neuroprotektivni učinak).
U medicini postoji umjetna (genetski) proizvedena aplikacija eritropoetina. U bolesnika sa Anemija (anemija) i Zatajenja bubrega, u kojoj bubrezi više ne mogu sami proizvoditi hormon, primjenjuje se eritropoetin da bi potaknuo stvaranje krvi i na taj način iskorijenio bubrežnu anemiju.
Čak i s anemijom po jednu tumor ili poslije kemoterapija koristi se hormon eritropoetin.
U sportu se hormon eritropoetin koristi i kao zabranjen dopinga, Kako se količina crvenih krvnih zrnaca povećava nakon uzimanja ovog hormona, ujedno se povećava i sposobnost nošenja kisika u krvi. Kao rezultat toga, više kisika dostiže mišiće i druga tkiva, što znači da metabolizam (na primjer za kretanje mišića) može raditi učinkovitije i duže. Rezultat je sve veća uspješnost sportaša.
