Interkulturalno obrazovanje

definicija

Riječ interkulturalna u nazivu interkulturalno obrazovanje potječe od latinskog "između", na njemačkom" između "i" kultura "zajedno. To znači da se obrazovanje odvija između dvije ili više kultura. Kultura se izražava jezikom, običajima, načinima, festivalima, moralom, religijom, glazbom, medicinom, odjećom, Hrana itd.

U interkulturalnom obrazovanju obrađuju se različite kulture, a navedeni su aspekti istaknuti i ispitani u skladu s njima. Na drugu kulturu gleda se podjednako i s poštovanjem. Time se želi promovirati razumijevanje za druge kulture, a time i miran suživot.

Interkulturalno obrazovanje omogućuje ljudima da razumiju i razumiju ponašanje ljudi koji pripadaju drugačijoj kulturi, iako je ono različito od njihovih vlastitih postupaka. To se postiže suočavanjem s drugim kulturama. Strane kulture izvlače se iz ugla nepoznatog i zastrašujućeg.

Razmjena kultura može se i treba dogoditi u interkulturalnom obrazovanju, a strah od heterogenosti u društvu se smanjuje. Ljudi se trebaju odnositi jedni prema drugima iz poštovanja, uvažavanja i tolerancije, tako da se stvori jednak odnos. Poželjno je da suživot različitih kultura vodi ka zajedničkom terenu izvan međusobnog prihvaćanja i „življenja jedni pored drugih“.

Pored toga, cilj ovog obrazovanja je da se ne odvija samo dijalog između kultura, već i da se otvori otvorenost za drugu kulturu, koja vam daje spremnost da naučite nešto iz druge kulture ili da dodate nešto svom životu integrirati.

Nije važno samo otkriti i živjeti sličnosti različitih kultura, već se i pouzdati u sebe kako bi sagledali razlike ili suprotnosti i promatrali ih kao obogaćivanje i širenje vlastitog horizonta.

Sve ovo ima za cilj osigurati da društvo sastavljeno od vrlo različitih kultura može živjeti zajedno u miru i zadovoljstvu.

Kako interkulturalno obrazovanje djeluje u vrtiću?

Vrtić koji pridaje veliki značaj interkulturalnom odgoju djece pokušava pronaći odgovarajuće materijale i odgovarajuću prostornu opremu. Cilj je pružiti djeci ideje koje izazivaju mišljenje bez obzira na podrijetlo ili religiju i simbolizirati otvorenost prema drugim kulturama.

Za slike, knjige, igračke itd.mogu se predstaviti različite kulture i religije. Na primjer, priča jednog Azijca, a sljedeći put kada se može pročitati Afričanka. Nadalje, u slučaju međukulturalnog odgoja, djeci u dnevnom boravku mora biti jasno da su sva djeca, bez obzira na podrijetlo, vjeru ili kulturu, jednako dobrodošla.

To također znači da su sva djeca u međusobnom kontaktu, pokazuju otvorenost, toleranciju i uvažavanje. Prema tome, djeca različitog podrijetla podijeljena su u vrtićke skupine. Svakom djetetu treba pružiti mogućnost da živi svoje kulturno određene značajke u određenom okviru.

To uključuje stavljanje odjeće ili vjerske prehrambene potrebe. Stoga obrazovna ponuda mora omogućiti djeci da upoznaju druge kulture, njihovu religiju, običaje i tradicije, kako bi mogla raditi zajedno i kako bi djeca shvatila ponašanje djece s različitim kulturnim porijeklom.

To uspijeva ako odgajatelji djeci jasno pokažu da su uvijek otvorena za pitanja u vezi s tim temama i rado im zajednički odgovaraju. Nadalje, može se razgovarati o iskustvima djece i njihovih obitelji s obzirom na (vjerske) festivale u skupinama. Osim toga, nastavnici mogu ići na izlete u muzeje koji prenose znanje o različitim kulturama.

Uz to, roditelji mogu pružiti i dio međukulturalnog obrazovanja. Na primjer, u grupi možete održavati predavanja o određenim kulturnim običajima. Važno je da se roditelji uključe u međukulturalno obrazovanje i budu informirani o tome. Kad se dijete upiše u vrtić, trebalo bi razjasniti pitanja koja se odnose na različite kulture i u kojoj mjeri djeca imaju različite mogućnosti razvoja.

Nadalje, važno je da roditelji imaju tolerantan, dobrodušan i poštovan osnovni odnos prema drugim kulturama, tako da vrijednosti koje se podučavaju u vrtiću kod kuće ne nailaze ni na jedan vjetar. U mnogim vrtićima koji su visoko zainteresirani za interkulturalno obrazovanje, postoje ponude za obrazovanje roditelja u obliku roditeljskih večeri ili posebnih događaja koji su namijenjeni prenošenju znanja o drugim kulturama.

Sljedeća će vas tema možda zanimati: Dadilja

Kako interkulturalno obrazovanje djeluje u školi?

Interkulturalno obrazovanje u školama znači osigurati da svi učenici imaju isto sudjelovanje, bez obzira na kulturnu pozadinu, te da su u stanju postići najvišu moguću obrazovnu kvalifikaciju. Svi bi studenti, bez obzira na podrijetlo, trebali jednako moći živjeti svoj potencijal kako bi mogli steći osnove za uspješan profesionalni život.

Za interkulturalno obrazovanje škola mora biti oslobođena diskriminacije i različiti učenici trebaju pokazati međusobno poštovanje. Škola mora sebe smatrati mjestom za učenje svakog učenika i njegovati interkulturalnu kulturu dijaloga tako da svi učenici osjete da pripadaju školskoj zajednici. U razredu se za interkulturalno obrazovanje može potaknuti razmatranje teme iz perspektive većina i manjina.

To omogućava studentima da promijene svoju perspektivu. Osim toga, mogu se ponuditi i dani projekata na međukulturne teme. Škola bi trebala uzeti u obzir jezičnu raznolikost različitih naroda i u najboljem slučaju potaknuti višejezične učenike. Može se pokazati i višejezičnost učenika u sobama i u odnosima s javnošću. Nadalje, na školama se može odvijati i međukulturalna suradnja s institucijama ili školama iz drugih zemalja.

Kako se nosite s vjerskim razlikama?

U školama ili vrtićima koji imaju veliku vrijednost međureligijske pedagogije, djeca, roditelji i učitelji imaju izazov pronaći način koji djeci daje hranu za njihovo razmišljanje bez prekoračenja granica vjerskog poštovanja. To znači da se potrebe djece, koje proizlaze iz vjerske definicije roditeljskog doma, uzimaju u obzir i uvažavaju.

Istodobno bi trebali naučiti razumjeti druge religije. To se traži i od roditeljskog doma, jer se time oblikuju i djetetove ideje. Prema ovome, djeca bi trebala naučiti i od svojih roditelja da poštuju druge religije i dalje gledaju zajedničke teme svjetskih religija, kao što su poštovanje stvaranja, poštovanje bližnjega, poštovanje roditelja i predaka itd.

U najboljem slučaju, obrazovna ponuda ustanova, kao što su vrtić ili škola, dizajnirana je na način koji omogućava djeci stjecanje znanja o drugim religijama. Cilj je da djeca razumiju i razvrstaju ponašanje djece različite religiozne pripadnosti. Oni bi također trebali razviti stav i stavove koji su karakterizirani otvorenošću, tolerancijom i poštovanjem, tako da mogu komunicirati s djecom drugih religija. U školama vjera ili etika mogu poslužiti u tu svrhu.

Sljedeći će vas članak možda zanimati: Obrazovna pomoć