Psihosomatska bol u leđima

Što je psihosomatska bol u leđima?

Psihosomatika je medicinsko pod-područje koje se bavi fizičkim pritužbama koje se između ostalog mogu povezati s psihološkim čimbenicima. Danas se mentalne bolesti brzo povećavaju zbog stresnih situacija, tlačnih situacija u svakodnevnom životu, depresije, tjeskobe i stanja panike te brojnih drugih faktora.

Dokazana je povezanost između fizičkih tegoba, takozvanih "somatskih" bolesti i psiholoških utjecaja. Fizički simptomi nikako nisu samo mašta, već ozbiljno i često mjerljivo stanje, čiji je uzrok između ostalog i psiha. Psihosomatska bol u leđima može imati nekoliko oblika. U većini slučajeva bol u leđima nastaje uslijed sjedilačkog načina života, hernije diskova, napetosti mišića ili drugih tjelesnih bolesti u jednom trenutku.

Zbog psiholoških okolnosti, bol može postati kronična kao psihosomatska bol u leđima, iako kasnije nema fizičkog razloga za bol. Ljudi s depresivnim simptomima imaju čak dva puta veću vjerojatnost da pate od kronične boli u leđima kao zdravi ljudi. S oko 15-20% kroničnih bolova u leđima u cijelom društvu, psihosomatska bol u leđima izuzetno je česta i važna bolest.

Pročitajte i članak na temu: Možete li zamisliti bol?

Uzroci psihosomatske boli u leđima

Psihološki uzroci koji se nakon toga mogu pokazati kao bol u leđima su brojni. Najčešće bolesti i uzroci u tom kontekstu su depresija, anksioznost i panična stanja, psihološki stresne stresne situacije i socijalna nestabilnost. Glavni problem ovih kliničkih slika nalazi se u današnjim društvenim strukturama i u svakodnevnom svijetu. Sve veći zahtjevi, stresne socijalne situacije i pritisak za rad u privatnom i privatnom životu su u kontrastu s nedostatkom vremena, nedostatkom pogona, nedostatkom vježbanja i stalnim stresom.

Psihološki pritisak može se samo iscrpljivati ​​i mentalno zdravlje sve se više odmiče u pozadinu današnjeg društva. U kliničkoj slici psihosomatske boli u leđima, ortopedski problemi često nastaju zbog sjedilačkog načina života, rigidnog uredskog rada, napetosti mišića i slabih mišića u leđima. To su često prvi uzročnici bolova u leđima.

Psihološki pritisak koji se stvara tada je samo posljednji faktor koji bol nastavlja, i oslobađa se kao reakcija na stresnu svakodnevicu. Mentalni stres može se pratiti do jednokratnih, drastičnih iskustava poput smrti ili razdvojenosti umjesto gomile stresnih situacija.

Saznajte više o temi: Psihosomatika

Istovremeni simptomi

Simptomi mentalnih bolesti kao i somatske komplikacije mogu biti brojni. Mentalni simptomi koji su u prvom planu kod psihosomatske boli u leđima su neispavanost, depresivno raspoloženje, negativne misli, ograničena izvedba, strah od društvenih situacija, trkačko srce, znojenje, tuga, samoubilačke misli i još mnogo toga. Svi oni mogu biti popratni simptomi pokretanja mentalnih bolesti, ali ne moraju se pojaviti zajedno ili u isto vrijeme.

Često se psihološke pritužbe mogu pojaviti neprimijećene i proći potpuno bez simptoma ili potisnuti stresom. Tipične somatske bolesti i simptomi koji se mogu povezati s psihološkim tegobama su funkcionalni poremećaji kardiovaskularnog sustava, bol po cijelom tijelu, crijevni i probavni problemi, pretilost ili anoreksija, bulimija, problemi s disanjem, inkontinencija, zujanje u ušima ili svrbež. Ovo je samo izbor psihosomatskih simptoma.
Ako već postoji psihosomatska bol u leđima, povećava se i vjerojatnost jedne od tih kliničkih slika. Međutim, ni u kojem slučaju jedan od ovih simptoma ne mora biti osim bolova u leđima.

Psihosomatska bol u leđima i bolovi u trbuhu

Bol u trbuhu uobičajen je i vrlo nespecifičan simptom.U većini slučajeva uzrokuje ga probavni problemi i drugi privremeni crijevni poremećaji. U vezi s psihosomatskom boli u leđima, međutim, daljnje psihosomatske bolesti moraju se uzeti u obzir u slučaju dugotrajne i terapijske rezistentne boli u trbuhu.

Imati psihosomatsku bolest povećava vjerojatnost razvoja sindroma iritabilnog crijeva ili poremećaja prehrane. Sindrom iritabilnog crijeva može biti popraćen plinovima, bolovima u trbuhu i probavnim problemima. Slično psihosomatskim bolovima u leđima, sindrom razdražljivog crijeva može nastati zbog različitih somatskih bolesti i može se održati kroz stres i psihološke sukobe.

Prije nego što se postavi dijagnoza psihosomatskog probavnog poremećaja, moraju se sa sigurnošću isključiti svi somatski uzroci.

Pročitajte više o temi: Bol u trbuhu iz psihe

Dijagnosticiranje psihosomatske boli u leđima

U dijagnozi psihosomatske boli u leđima prvi je prioritet sigurno isključiti somatski (fizički) uzrok. To bi trebalo uključivati ​​fizikalne preglede, snimanje slika i druge dijagnostičke alate. Mogući somatski uzroci bolova u leđima mogu biti izbočeni disk, hernija diska, napetost mišića, ozljede tijela kralježaka ili blokade kralježaka i mišića leđa. Tek kada su ovi uzroci isključeni, može se uzeti u obzir psihološki uzrok somatskih tegoba.
Naknadna dijagnoza postavlja se na temelju duljih rasprava i psihoterapijskih savjeta kako bi se mogli otkriti mogući uzroci. Stresne situacije, emocionalni sukobi i drugi psihološki uzroci mogu se otkriti, analizirati i liječiti. U dijagnostici treba napomenuti da dugotrajna i opsežna dijagnostika somatskih uzroka može povećati psihološki stres. Na primjer, nakon što se isključi hernija diska, ne bi trebalo postojati trajno praćenje kako se simptomi ne bi povećali.

Možda će vas i ova tema možda zanimati: Dijagnoza boli u leđima

Psihosomatska bol u leđima ili hernija diska?

Na početku psihosomatske dijagnoze podrazumijeva se da se potencijalni somatski uzrok boli u leđima mora pouzdano isključiti. Kronična bol u leđima, posebno u lumbalnoj kralježnici, u mnogim slučajevima može biti uzrokovana problemima s diskom. Hernija diska može se pojaviti i uzrokovati jaku bol ne samo u starijih bolesnika, već i kod mladih ljudi.

Da bi se isključila hernija diska, mora se obaviti CT ili MRT pregled na kojem se mogu utvrditi bilo kakvi ispupci ili suze na intervertebralnim diskovima. Ako postoji hernija diska, terapijski koraci moraju se odmah započeti, uključujući operaciju u rijetkim slučajevima. Međutim, ako se na radiološkoj slici ne vidi hernirani disk, iza simptoma može biti psihosomatski uzrok.

U liječenju kronične i psihosomatske boli važno je da se somatska dijagnoza intervertebralnih diskova ne nepotrebno ponavlja ako nema razloga za novi hernirani disk. Ponavljana, nepotrebna dijagnoza može pogoršati bol i pogoršati psihološke sukobe.

Pročitajte više o temi: Dijagnosticiranje hernije diska

Terapija za psihosomatske bolove u leđima

U pogledu terapije, postoji mnogo različitih pristupa ublažavanju akutnih simptoma, stabilizaciji mentalnog zdravlja ili prvenstveno sprečavanju psihosomatskih bolesti u kliničkoj slici psihosomatske boli u leđima. Prevencija psiholoških tegoba u svakodnevnom životu također je važan čimbenik akutne terapije. Važni pristupi opuštenosti u svakodnevnom životu i ne nagomilavanje stresa su često pauziranje, osluškivanje vlastitog tijela, uključivanje svjesnih razdoblja odmora tijekom dana Razgovarati o teškim situacijama u ranoj fazi i izbjegavati stresne situacije ako je moguće.

Na početku terapije fokus je na osobi koja je pogođena kako bi razumjela, razumjela i prihvatila vezu između psihološkog stresa i somatskih tegoba. Tada sukobe treba razmisliti, analizirati i rješavati pod stručnim vodstvom. Važno je otkriti točne izazivače boli, odbaciti ponašanje za izbjegavanje i svjesno se boriti protiv boli. U slučaju psihosomatskih bolova u leđima, od ključne su važnosti popratne vježbe u terapiji. Čak i ako je uzrok bolova u leđima psihosomatska, vježbanje, izgradnja mišića, opuštanje mišića i joga važni su pomaci za jačanje leđa, kao i za sprečavanje stresa i napetosti u mišićima.

Pročitajte i članak na temu: Vježbe za bolove u leđima

Značenje psihosomatske boli u leđima

Značaj psihosomatske bolesti je različit za svaku oboljelu osobu. Bol u leđima može se pojaviti kao akutni znak trenutnog psihološkog stresa, ali i kao kronična posljedica dugogodišnjih psiholoških tegoba. U svakom slučaju, bol se mora shvatiti kao izraz i iscjedak stresne psihe i može se tretirati uzročno samo ako je psihološki stres prihvaćen i tretiran kao uzrok.

Za razliku od somatskih simptoma, mentalne bolesti imaju manje mogućnosti da se osjećaju u slučaju napetosti, prekomjernog rada i stresa. Raspoloženje također može ostati nepromijenjeno unatoč značajnom psihološkom stresu. Stoga je važno da oni koji nisu pogođeni obratite pažnju na svoje mentalno zdravlje i omoguće si dovoljno odmora u svakodnevnom životu kako se stres ne bi nagomilao i mogao bi se ispostaviti kao somatski simptom.

Trajanje psihosomatske boli u leđima

Trajanje psihosomatske boli u leđima ne može se odrediti na sve strane. Nažalost, te su pritužbe klinička slika koja često postaje kronična i može biti dugotrajna. Akutna bol u leđima nakon napetosti ili hernije diskova često se može ugasiti u roku od nekoliko tjedana uz odgovarajuću fizioterapiju.

Međutim, bol u leđima koja nastaje kao rezultat psihološkog sukoba može biti teško liječiti i postojati čak i uz dobru terapiju. Govori o kroničnom tečaju nakon 6 mjeseci. Da bi se kontrolirala kronična bol, sama kauzalna terapija često više nije dovoljna. Za te se duge tečajeve mora koristiti multimodalna terapija boli koja liječi različite simptome i uzroke.

Saznajte više o temi: Terapija kronične boli u leđima - što najbolje funkcionira?