acetilkolin

Što je ovo? / Definicija

Acetilholin je jedan od najvažnijih neurotransmitera u ljudi kao i brojni drugi organizmi. U stvari, acetilkolin se već pojavljuje u protozoama i smatra se vrlo starom tvari u smislu evolucijske povijesti. To je ujedno i najduži poznati neurotransmiter (prvi je put eksperimentalno demonstriran 1921.), što je jedan od razloga zašto se sve intenzivno proučavao do danas.

Acetilholin (skraćeno) Oh) hemijski spada u skupinu biogeni amini i igra obje u središnji kao i u periferni kao i autonomni živčani sustav neizmjerno važnu ulogu. Najpoznatija je po svojoj funkciji odašiljača krajnja ploča motora (neuromuskularna završna ploča), gdje posreduje dobrovoljnom kontrakcijom skeletnih mišića.

Njegova uloga u Proces učenja i the Trening pamćenja, Pored toga, smatra se da je sigurno sudjelovao u nastanku Osjećaj boli i Održavajući naš dnevno-noćni ritam, tako i na Kontrola motoričkih funkcija u mozgu je uključen. Uz to, acetilkolin nije samo glasnik u tvari Živčani sustav, ali i kao Hormon u krvotoku i ovdje je na Regulacija otkucaja srca i krvnog pritiska uključeni.

Učinci acetilkolina

Budući da je acetilholin jedna od najrasprostranjenijih glasničkih tvari u ljudskom tijelu, njegov utjecaj na organizam vrlo je opsežan. Posebno u svojoj funkciji kao važan neurotransmiter svih glavnih živčanih sustava, ACh ima niz zadataka. Na neuromuskularnoj završnoj ploči služi, između ostalog, za prijenos uzbuđenja iz živa do mišića vezanjem na nikotinski acetilkolinski receptor, zbog čega on Kontrakcija mišića dođe.

To je također važan dio provođenja pobude u autonomni živčani sustav, Acetilholin prenosi impulse s prvog na drugi neuron i u i u parasimpatički (Parasimpatički živčani sustav), kao i suosjećajan Sustav (Suosjećajan). S druge strane, u slučaju parasimpatičkog živčanog sustava, on je također odgovoran za povezivanje drugog neurona sa odnosnim ciljnim organom. Vegetativni ili autonomni živčani sustav odgovoran je za sve neobjektivne funkcije unutarnjih organa. Za vas posebno skrbi parasimpatički živčani sustav Odmaranje metabolizma, U odnosu na učinak acetilkolina, to u konačnici znači usporavanje otkucaja srca i snižavanje krvnog tlaka, sužavanje bronha, poticanje probave, a također i funkcije poput povećanog slinjenja i suženja zjenica.

U središnjem živčanom sustavu, s druge strane, ima ih mnogo kognitivne funkcije u vezi. Između ostalog, ono je uključeno u procese učenja, formiranje memorije, a vjerojatno i u razvoj nagona. To je zbog posljedica Alzheimerova bolest vidi se u kojoj je to uglavnom bio potop neuroni koje proizvode acetilkolin. Pored toga, ACh, kao hormon u krvotoku, ima učinak na naš krvožilni sustav. Ovdje ima snižavajući učinak na krvni tlak, uglavnom širenjem krvnih žila udaljenih od tijela.

Acetilholin na srcu

Već 1921. utvrđeno je da mora postojati kemijska tvar koja bi omogućila smetati prenose električni impuls u srce. Ta se tvar u početku zvala vagusna tvar nakon živca čiji impuls posreduje. Kasnije je preimenovan u acetilkolin, kemijski ispravan. Od Vagusni živac, svojom glasničkom supstancom acetilkolinom, važan je izdanak parasimpatičkog živčanog sustava, koji pored simpatičkog živčanog sustava pripada vegetativnom ili živčanom sustavu. Ovo je odgovorno za kontrolu tjelesnih tjelesnih funkcija, kao što je probava. Pasimpatički živci posebno osiguravaju metabolizam odmora ili rekreacije, na taj način potičući probavu, između ostalog. Simpatičan formira protivnika.

Acetilholin ima i opuštajući učinak na srce. Rezultat je sporiji rad srca i niži krvni tlak. Priključna točka odgovorna za ACh je M2 receptor, tzv muskarinski receptor, To se znanje koristi sudjelovanjem atropin razvijen je lijek koji blokira ovaj receptor i tako suzbija učinak parasimpatičkog živčanog sustava. Taj se učinak naziva parasimpatolitički. Atropin se koristi, na primjer, u hitnoj medicini. Drugi učinak acetilkolina na krvožilni sustav, opet u skladu s funkcijom parasimpatičkog živčanog sustava, je za Opuštanje vaskularnih mišića brinuti se. To također rezultira padom krvnog tlaka.

sinapsa

Sinapsija je točka neuronske povezanosti između neurona i druge stanice (obično je to drugi neuron, ali često također i mišićna, osjetilna ili žlijezdasta stanica). Oni služe Prijenos i dijelom promjena uzbuđenja, kao i Pohrana podataka prilagodbom strukture sinapse. Ljudi imaju oko 100 trilijuna sinapsi. Pojedini neuron može imati do 200.000 sinapsi.

Prijenos električnog signala iz jedne sinapse u drugu obično se obavlja kemijskim putem neurotransmiteri, također acetilkolin, koji bi ovdje trebao biti primjer. Ako električni signal dosegne sinapsu neurona A, to dovodi do oslobađanja acetilkolina iz njegovih skladišnih mjesta unutar sinapse, vezikula, u sinaptičke pukotine, Ovo je mikroskopske veličine, samo oko 20 do 30 nanometara. Acetilkolin se zatim difundira u sinapsu neurona B i pripoji ovdje posebnim receptorima. To zauzvrat dovodi do stvaranja električnog impulsa u neuronu B, koji se potom prenosi. Nakon kratkog vremena, ACh se razgrađuje enzimom acetilkolinesteraze i čini neefikasnim. Njegove komponente kolin i octena kiselina zatim se ponovo uzimaju u sinapsu neurona A, tako da se opet može formirati acetilkolin.

Uz ove kemijske sinapse također postoje električne sinapsekoji sa Ionski kanali kroz koje ioni i male molekule mogu prelaziti iz jedne stanice u drugu. Stoga se električni impuls može prenositi izravno između dvije ili više stanica.

Acetilholinski receptor

Neurotransmiter acetilkolin razvija svoj učinak pomoću različitih receptora koji su ugrađeni u membranu odgovarajućih stanica. Jer neki od njih također nikotin Kada se stimuliraju, poznati su kao nikotinski acetilkolinski receptori. Druga klasa acetilkolinskih receptora predstavljena je s Otrov za ražnjiće (Muscarin) stimulirano Iz toga proizlazi izraz muscarinic.

Muskarinski acetilkolinski receptori

Muskarinski acetilkolinski receptori (mAChR) pripadaju skupini G proteina spojeni receptori i mogu se podijeliti u različite podtipove (izoforme), koji su numerirani od M1 do M5. M1 Izoforma se nalazi u mozgu, na primjer u corpus striatumu. Poznat je kao neuralni tip. M2 Izoforma se nalazi na srcu. Od M3 mAChR sjedi na glatkim mišićima krvnih žila i žlijezda, kao što su žlijezde slinovnice i gušterača. Ona je odgovorna i za proizvodnju kiselina parietalnih stanica u želucu. Ili M4, kao i M5 još nisu u potpunosti istraženi, ali se oboje događaju u mozgu.

Nikotinski acetilkolinski receptori

Nikotinski acetilkolinski receptori (nAChR) nalaze se uglavnom na krajnja ploča motora, Ovdje se koriste za prijenos živčanih impulsa do mišića. NAChR su poznati prije svega u vezi s bolešću Myasthenia gravis, u kojem nikotinski receptori uništavaju autoantitijela, što u konačnici dovodi do poremećaja mišićne ekscitacije.

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest, poznat po Aloisu Alzheimeru, koji ga je prvi opisao, je tzv neurodegenerativna bolest, Javlja se posebno kod osoba starijih od 65 godina i postepeno se povećava demencija proizlaziti. Alzheimer-ova bolest temelji se na Uništavanje živčanih stanica zbog nakupljanja plaka beta-amiloidnih peptida unutar stanica. Ova ćelijska smrt poznata je kao Atrofija mozga, Neuroni koji proizvode acetilkolin posebno su pogođeni, što rezultira nedostatkom ACh u mozgu.

Budući da su brojne kognitivne sposobnosti i procesi vezani uz ovu supstancu, u tijeku bolesti sve se više javljaju problemi u ponašanju i nemogućnost sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima.

Budući da do danas nije dostupna uzročna terapija, bolest postaje najbolje moguće simptomatičan liječi. To se uglavnom događa kroz primjenu lijekova Inhibitori acetilkolinesteraze poput galantamina ili rivastigmina, koji inhibiraju enzim koji razgrađuje acetilkolin. To dovodi do veće koncentracije neurotransmitera u mozgu. Isti učinak može se postići i primjenom Prekursori proteini od ACh dosegnuo.

Neaktivni prekursori proteina, koji se enzimskim cijepanjem pretvaraju u njihov aktivni oblik, nazivaju se prekursori proteini. Proteini prekursora acetilkolina uključuju deanol i meklofenoksat.

Parkinsonova bolest

Od Parkinsonova bolest (također idiopatski Parkinsonov sindrom, ukratko IPS) jedna je od neurodegenerativnih bolesti. Glavna karakteristika bolesti su njeni glavni simptomi, koji Ukočenost mišića (Strogost), Sjedilački način života (bradykinesia) Mišići drhtaju (tremor) i Posturalna nestabilnost (posturalna nestabilnost) uključuje (vidi: Simptomi Parkinsonove bolesti). Glavni uzrok ove ozbiljne bolesti je postupna smrt živčanih stanica takozvane supstancije nigra, koja se nalazi u srednjem mozgu. Kako su ove živčane stanice uglavnom odgovorne za proizvodnju dopamin su odgovorni, tijekom bolesti postoji sve veći nedostatak dopamina u moždanoj strukturi koji je neophodan za kretanje Bazalni gangliji, Ako se drugačije gleda, može se govoriti i o prekomjernosti drugih neurotransmitera. To su uglavnom noradrenalin i acetilkolin. Posebno se smatra da je prekomjerna težina acetilkolina uzrok glavnih simptoma Parkinsonove bolesti.

Terapija Parkinsonove bolesti uglavnom uključuje dar dopaminergički lijekovi, lijek koji povećava količinu dopamina u mozgu. Drugi terapijski pristup koji se danas rijetko slijedi zbog teških nuspojava je takozvana primjena antikolinergici, koji se nazivaju i parasimpatilioliti. Riječ je o tvarima koje inhibiranjem muskarinskih acetilkolinskih receptora suzbijaju ACh učinak. Ovo može nadoknaditi neravnotežu neurotransmitera. Najčešće se javljaju nuspojave antikolinergika koje se često javljaju Ograničenja u kognitivnim performansama pacijenata Stanje zbrke, halucinacije, poremećaji spavanja, kao i manje nuspojave poput Suha usta.