Možete li se baviti atrijskom fibrilacijom?

Uvod

Vježbanje i redovita tjelovježba dobri su za kardiovaskularni sustav i mogu pružiti učinkovito olakšanje pacijentima s atrijskom fibrilacijom. Postoje nedavna istraživanja koja potvrđuju da kod osoba s atrijskom fibrilacijom dobitak kondicije može dovesti do značajnog poboljšanja simptoma. Sport djeluje protiv pretilosti, srčanih problema i vaskularne kalcifikacije, tj. Faktora rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (CHD) i atrijske fibrilacije. Osobe s atrijskom fibrilacijom mogu i trebaju baviti se sportom, ali to ovisi o pravom sportu.

Kojim se sportovima mogu baviti atrijska fibrilacija?

Koji su sportovi dopušteni za atrijsku fibrilaciju ovisi o terapiji bolesti. U principu su vrlo prikladni sportovi niskog intenziteta: hodanje, jogging, biciklizam, trening ergometra, skijanje na trci, gimnastika, zlato i sportske igre poput stolnog tenisa su dobrodošle.
Ako se odlučite za ablacijski tretman (skleroterapija), pacijent već može nekoliko tjedana nakon postupka raditi sve vrste sportova. Ali morate obratiti pozornost na to uzimaju li se drugi lijekovi koji mogu smanjiti učinkovitost. Bolesnici koji pate od bolesti poput CHD (koronarna arterijska bolest) ili srčane insuficijencije, osim atrijske fibrilacije, trebali bi težiti redovitom vježbanju izdržljivosti. Na primjer, žurno hodanje, vožnja biciklom, bicikl za vježbanje ili nordijsko hodanje u trajanju od 30 minuta tri do pet puta tjedno.

Kojim se sportovima ne bih trebao baviti atrijskom fibrilacijom?

Ako uzimate lijekove, takozvane antiaritmike, za stabilizaciju srčanog ritma, natjecateljski sportovi i intenzivni rekreativni sportovi (npr. Maratoni) nisu dopušteni.
Bolesnici koji uzimaju antikoagulanse (npr. Marcumar®) trebali bi izbjegavati sport s visokim rizikom od ozljeda jer je rizik od krvarenja povećan. Skijanje, snowboard, brdski biciklizam, penjanje, jahanje, nogomet, rukomet, borilačke vještine i slični sportovi trebali bi se izbjegavati po svaku cijenu kao dio lijekova za razrjeđivanje krvi.
Ako patite od srčane bolesti, osim atrijske fibrilacije, prethodno treba porazgovarati s kardiologom o fizičkim performansama i mogućim sportovima.

Može li vježbanje biti fatalno s atrijskom fibrilacijom?

U Njemačkoj svake godine nekoliko stotina ljudi umre od iznenadne srčane smrti uslijed srčanih aritmija tijekom vježbanja. Međutim, za to je obično odgovorna ventrikularna fibrilacija, a ne atrijska fibrilacija. To se posebno događa kod ljudi koji još nisu svjesni prethodnih srčanih bolesti koje izazivaju aritmiju.
Ako osoba pati od poznate atrijske fibrilacije, važno je provesti ispravan tretman i baviti se prikladnim sportom. Ako se bavite odgovarajućim sportovima i dobro se prilagodite odgovarajućom terapijom, to nije kobno, čak je dobro i za vaše zdravlje.
Smrt atrijske fibrilacije tijekom vježbanja vrlo je malo vjerovatno, a ako se to dogodi, stanje se obično niti zna, niti se liječi.

Ograđuje li atrijska fibrilacija moju sposobnost vježbanja?

Da li atrijska fibrilacija utječe na performanse u sportu ovisi o vrsti sporta. U sportovima izdržljivosti (trčanje, biciklizam, skijaško trčanje) kardiovaskularni sustav je pod stresom i postoji veći pumpni kapacitet srca i povećani puls, dok krvni tlak raste neznatno. Atrijska fibrilacija često primjetno smanjuje izvedbu sportova izdržljivosti za 5 do 15%, posebno ako je srce prethodno oštećeno.
Suprotno tome, trening snage (npr. Trening s utezima ili opremom) teško je ograničen. U mješovitim oblicima sportske aktivnosti (veslanje, igranje sportova, alpsko skijanje, odbojka), izvedba se atrijskom fibrilacijom može u različitim stupnjevima ograničiti.

Da li sportaši dobivaju atrijsku fibrilaciju češće od onih koji nisu sportaši?

Postoje takozvani prediktori za atrijsku fibrilaciju kod sportaša. Takve moguće prediktivne vrijednosti za pojavu atrijalne fibrilacije u sportovima jednog su
1.) spori otkucaji srca
2.) veliki lijevi atrij.
Ova dva otkrića često se nalaze u inače zdravih sportaša izdržljivosti. Oni favoriziraju pojavu atrijalne fibrilacije. Međutim, ne može se reći da sportaši dobivaju atrijsku fibrilaciju češće od nesportaša jer su uzroci bolesti opsežni. Nezdrav način života s pretilošću i loša prehrana potiče razvoj CHD (koronarna bolest arterija), glavni faktor rizika za razvoj fibrilacije atrija.

Kao sportaš, kako mogu znati da patim od isprekidane / paroksizmalne atrijske fibrilacije?

Iznenadna, paroksizmalna (paroksizmalna) atrijska fibrilacija može se očitovati vrlo brzim, nepravilnim pulsom. Zapažen otkucaji srca mogu se prikazati kao signal na nadzoru brzine otkucaja srca ili na pultu. Ako puls izmjerite ručno, tj. Čak i prstom po arteriji na zglobu, možete osjetiti nepravilan (aritmički) puls različite snage. Neki sportaši također opisuju vidljiv pad u radu atrijske fibrilacije.